Istorijat škole
Ogroman nedostatak maturanata srednjih škola ekonomskog smjera, mali broj škola, odnosno premali broj učenika u procesu redovnog obrazovanja, u odnosu na tako veliku sadašnju i buduću potrebu za ovom vrstom kadra u privredi i javnim službama, neposredni su razlozi i motivi za otvaranje Еkonomske škole u Prijedoru. Osnivač Ekonomske škole je Narodni odbor Okruga Prijedor. U tački II "Odluke o osnivanju srednje ekonomske škole od interesa za Okrug (Zakon br. 10150/56 od 10. jula 1956. godine)" navodi se: "Prosvjetni savjet ovog odbora izvršiće sve potrebne pripreme za blagovremeni početak rada ove škole, te obezbijediti stručni kadar i prostorije".
Prostorni i materijalno-tehnički uslovi za početak rada Škole bili su više nego (pre)skromni. Kao privremeno rješenje, za Školu je bila namijenjena mala, neškolska zgrada, smještena u prostorijama današnje Osnovne škole "Desanka Maksimović".
Iz školske dokumentacije, prema opisu prvog direktora, vidljivo je da ova zgrada nije bila pogodna ni za najnormalniji rad Škole. U izvještaju direktora Škole navodi se da je zgrada izgrađena od cigle, da je imala četiri nešto veće (ukupne površine 174,5 m²) i šest manjih prostorija (površine 127 m²), dva stana (koji nisu dati Školi na korištenje), školsko dvorište od 212,5 m², dvorište od 1215,5 m² i bunar. Veličina učioničkog prostora, s obzirom na broj učenika u odjeljenjima i frontalni oblik nastavnog rada, obezbjeđivala je samo 1,25 m² po učeniku, što je bilo polovina propisanih pedagoško-higijenskih standarda tog vremena. Udobnost i praktičnost učenika i nastavnika u nastavnom procesu, uslovi za funkcionisanje nastavnih komunikacija i, uopšte, uslovi za neposrednu nastavu i učenje, tj. ostvarivanje obrazovnih, mentalno-razvojnih i drugih ciljeva i zadataka nastave, bili su izuzetno oskudni. Kada se skromnoj veličini i neadekvatnom kvalitetu učioničkog prostora doda odsustvo bilo kakve nastavne tehnologije, školske (i učeničke i nastavničke) biblioteke i drugih neophodnih izvora i resursa za učenje i stručno usavršavanje učenika...
Useljenje u novu školsku zgradu
U školskoj 1959/1960. godini dešava se i useljenje u novu školsku zgradu, koje je značilo je preporod za učenike i nastavnike - događaj od višestrukog društvenog značaja za obrazovanje, kulturu i širu javnost. Uz radost dobijanja velelepne školske zgrade, Škola je imala još jedan razlog za radost i slavlje: dostigla je "punoljetnost", odnosno postala je punopravna ekonomska škola, jer su njene učionice i kabineti svih razreda, od prve do završne godine, bili ispunjeni učenicima četverogodišnjeg obrazovanja ekonomskih tehničara.
1961. godine na Dan opštine i Dan škole, Škola je dobila ime. Odlukom Službe za osnovno obrazovanje Prijedor (Zakon br. 01/II 793/1 od 16. maja 1961. godine), određen je naziv Srednje ekonomske škole u Prijedoru - Srednja ekonomska škola "Dr. Branko Bujić - Sedmak"
Integracija i novi naziv
U daljem periodu umjesto nezavisnih "čistih škola", (kao program) u modi su obrazovne cjeline, sa statusom pravnog lica - centri za stručno obrazovanje učenika i pripravnika. Tako je Ekonomska škola, voljom lokalnih vlasti, došla "u zagrljaj" Ekonomsko-trgovinsko-ugostiteljskog školskog centra. Naime, Skupština općine Prijedor, na sjednici Skupštinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica, održanoj 4. oktobra 1966. godine, usvojila je - Odluku o osnivanju Ekonomsko-trgovinsko-ugostiteljskog školskog centra u Prijedoru, (Zakon br. 03-1201/1 od 4. oktobra 1966. godine.); Odluku o osnivanju Ekonomsko-trgovinsko-ugostiteljskog školskog centra Sekretarijata za obrazovanje i kulturu SR BiH Zakon br. 02-26/3/1 od 12. novembra 1966. godine; Službeni list SR BiH, br. 18 (67).
U osnivačkom aktu stoji da je "Ekonomsko-trgovinsko-ugostiteljski školski centar (u daljnjem tekstu ETUŠC) stručna ustanova za obrazovanje i osposobljavanje ekonomista, kvalificiranih i visokokvalificiranih radnika u trgovini i ugostiteljstvu". Statut ETUŠC-a definira formalno-pravni status ustanove: "ETUŠC je samostalna, samoupravna radna organizacija, organizirana na principima samoupravljanja s glavnom djelatnošću obrazovanja i osposobljavanja učenika i dopunske obuke radnika u trgovini i ugostiteljstvu". S takvim programskim opredjeljenjima i atributima socijalističkog samoupravljanja, ETUŠC je registrovan kod nadležnog suda u Banjoj Luci i upisan u Registar verificiranih srednjih škola i srednjoškolskih centara u Sekretarijatu za obrazovanje i kulturu SR Bosne i Hercegovine.
Dijeljenje u tri OOUR-a
Period od školske 1977/78. do 1990/91. godine označava treći period života i rada Ekonomske škole. Ona ponovo stiče svoj pravni subjektivitet.
Tako su umjesto dosadašnjeg ETUŠC-a, kao jedinstvene ustanove za srednje stručno obrazovanje, na osnovu ZUR-a i državno-partijskih direktiva,
uspostavljena tri odvojena statusa osnovnih programsko-obrazovno-nastavnih jedinica, u obliku organizacije udruženog rada:
- OOUR Ekonomska škola,
- OOUR Škola za trgovinu i ugostiteljstvo i
- OOUR Škola za administraciju i daktilografiju.
Organizacija škola u osnovne organizacije udruženog rada izvršena je direktnim izjašnjavanjem (referendumom) radnika i učenika ETUŠC-a na
osnovu odredbi ZUR-a i Statuta. Na osnovu Sporazuma o samoupravljanju o udruživanju osnovnih organizacija i Radne zajednice u Radnu organizaciju,
ponovo putem referenduma, radnici i učenici OOUR Ekonomske škole odlučili su da integrišu svoju školu, odnosno da je pridruže Radnoj organizaciji
Centar za usmjereno obrazovanje i odgoj u Prijedoru.
JU Ugostiteljsko-ekonomska škola
Radnici OOUR-a Ugostiteljsko-trgovinske i kožarsko-tekstilne u čijem je sastavu bilo i obrazovanje učenika ekonomsko-komercijalne i trgovinske struke neposrednim izjašnjavanjem 9. januara 1991. godine, donijeli su odluku o izdvajanju iz Centra. Akt o izdvajanju OOUR-a Ugostiteljsko-trgovinske i Kožarsko-tekstilne škole sa drugim OOUR-om Centra bio je, istovremeno, i svojevrsni osnivački akt samostalne, autonomne škole, tipa srednjih tehničkih i srodnih škola, kako je to definisano odredbama Zakona o srednjim školama.
Odluka o izdvajanju škole iz Centra, tj. samostalnom funkcionisanju škole prema pravilima novog zakona, stupila je na snagu krajem školske 1990/91. godine. U novoj školskoj godini, ranije poznata OOUR Ugostiteljsko-trgovinska i Kožarsko-tekstilna škola nastavila je svoj život i rad pod novim nazivom - JU Ugostiteljsko-ekonomska škola (kako se i danas zove). Promjena naziva škole izvršena je zbog promjene njene djelatnosti: prestalo je obrazovanje učenika kožarske i tekstilne struke, pa se djelatnost svela na obrazovanje kadrovskih profila III i IV stepena stručne spreme u ekonomsko-komercijalnim i trgovačkim zanimanjima ugostiteljsko-turističke struke.
Obrazovni profili
Škola vrši obrazovanje učenika za dvijestruke:
-
Ekonomija, pravo i trgovina sa zanimanjima:
Ekonomski tehničar,
Poslovno-informatički tehničar,
Poslovno-pravni tehničar,
Bankarski tehničar,
Carinski tehničari -
Ugostiteljstvo i turizam sa zanimanjima:
Turistički tehničar,
Ugostiteljski tehničar,
Kulinarski tehničar,
Kuvar,
Konobar.
Posjedujemo
Škola poseduje biblioteku sa 12.000 naslova i prostorom za čitalački klub, kvalitetno opremljene specijalizovane kabinete za sva zanimanja,
učionice prilagođene za teorijski dio nastave opremljene klima uređajima i televizorima na kojima se mogu vizuelno i auditivno predstaviti
sadržaji značajni za školsko gradivo, pametnu tablu, knjigovodstveni program.
Pored informatičkog, računovodstvenog, turističkog, PZV i STEAM kabineta škola ima svoju kuhinju i školski restoran
za realizaciju praktične nastave smjerova iz ugostiteljske struke.
Organizacije, udruženja i sekcije
Pored redovne nastave učenici su takođe aktivni kroz različite vidove vannastavnih aktivnosti kako što su naučne i umjetničke sekcije, istorijska, geografska, CIVITAS, ugostiteljska sekcija, sekcija za izradu biznis planova, likovna, kulturno–zabavna, sekcija za kulturne manifestacije, literarna, sportske sekcije, organizacije i udruženja...